Autor: Z.S./Jutarnji list
‘Danas se naravno više nitko ne može praviti da se Bleiburška tragedija nije dogodila’, govori Nikolaj Tolstoj (80), potomak ruske plemićke obitelji, inače povjesničar koji živi u Velikoj Britaniji. On trenutno radi na novoj knjizi o Bleiburgu. Kako piše Jutarnji list, fokus Tolstojevog djela u nastajanju su Britanci, odnosno razlog zbog kojeg su izručili stotine tisuće Hrvata Titu, kojeg uspoređuje s Hitlerom i Staljinom.
– Pola milijuna ljudi nastoji pobjeći i predati se Britancima. Većina njih je prestravljena od Tita koji je već počeo ubijati ljude. Među njima ima nešto domobrana, ali veliku većinu čine obični uplašeni civili, žene i djeca koji se nadaju da će ih Britanci zaštititi. Nadaju se da će ih se primiti u prenamijenjene logore odakle će se otisnuti u Kanadu, Australiju i Argentinu i ostale prekooceanske zemlje koje su slale pozive za radnom snagom. Britanci im obećaju da će ih poslati u Italiju. Umjesto toga, pruga je promijenjena i oni su poslani u smjeru Jugoslavije, u smrt – opisuje atmosferu uoči Bleiburga.
Tolstoj kaže da je naredba visokog zapovjedništva Saveznika bila da se nijedan Jugoslaven mimo svoje volje ne pošalje u Jugoslaviju. No, Britanci to nisu ispoštovali.
– Ključ svega je trenutak u kojem britanski ministar Harold Macmillan – kasnije premijer Ujedinjenog Kraljevstva slijeće u Klagenfurt 13. svibnja. Danas imam dokaze da je upravo on dao tajne instrukcije da se svi ti nevini ljudi izruče Titu, o čemu pišem u svojoj novoj knjizi. Jedino pitanje koje još ostaje jest zašto je Macmillan to napravio. Ja mogu dokazati da je to učinio, ali ne mogu dokazati zašto je to učinio – govori Tolstoj.
On smatra da su Macmillana pritisnuli Sovjeti.
– Bio je čudan, neiskren čovjek. Imao je čudne seksualne navike. Jedna od mogućnosti jest da je bio ucijenjen od strane Sovjeta koji su u to vrijeme podržavali Tita. To je ono što me u cijeloj priči intrigira. Da nema tog britanskog misterija, vjerojatno bih se bavio drugim temama i više ne bih pisao o tome – govori.
Tolstoj je o svemu razgovarao i s Titovim komesarom Simom Dubajićem, koji je sjedio nasred trga u Kočevju i izdavao zapovijedi za ubojstva tisuća ljudi.
>>> PREŽIVJELA SAM BLEIBURG (5): Bila sam očajna, Englezi su mi rekli: ‘Noć je duga’
– Vrlo je otvoreno sa mnom razgovarao. Kada bolje razmislim, možda je malo skrenuo zbog te epizode u Sloveniji. Sjećam se da mi je rekao da sa mnom razgovara jer sam pravoslavac, kao i on. Rekao mi je da moram shvatiti da je u to doba on bio komunist. Da mu je Tito rekao da ubije vlastitu baku, on bi to s radošću učinio, rekao mi je. To sumira o kakvim se ljudima radilo – govori.
Bleiburg i Križni put Nikolaj Tolstoj vidi isključivo kao masakr nad nevinim civilima.
– Bleiburg nema veze s ustašama i ratnim kriminalcima, to su gluposti. Kako djeca mogu biti ratni zločinci? Osim toga, nitko od njih nije stavljen pred sud; da su bili ratni kriminalci, zašto im se ne bi sudilo? To je kao da su Saveznici nakon rata ubili stotine tisuća Nijemaca, samo zbog sumnje da su mogli biti uključeni u zločine – poručuje.
Stoga svako isticanje kontroverze vezane uz obilježavanje Bleiburga smatra neutemeljenom.
– One su ili laž ili puko neznanje. Ne postoji nijedan dokaz da je među žrtvama bio ijedan ratni zločinac. Ja sam to proučavao najpozornije što sam mogao i ni u jednom trenutku nisam naišao na nekoga tko je bio ratni zločinac. Upravo zato što stvari nisu u potpunosti razriješene, ljudi danas mogu reći što god žele li te uvjeriti u nešto, pogotovo ako ne znaju dovoljno. Kako u Rusiji, tako i u bivšoj Jugoslaviji – ljudi koji imaju simpatije prema komunizmu jednostavno ne mogu priznati da su ikada bili u krivu.
U tjednu u kojem je obilježena godišnjica Titove smrti, grof Tolstoj vrlo je isključiv kad govori o jugoslavenskom predsjedniku.
– Tito je bio u jednakoj mjeri loš kao Hitler ili Staljin. Proporcionalno gledano, s obzirom na veličinu zemlje, ubio je jednak broj svojih ljudi poput njih. Sve njegove zasluge su preuveličane. Doprinos partizana u Drugom svjetskom ratu bio je neznatan, oni zasigurno nisu porazili stotine tisuća njemačkih trupa. Prikazivati Tita kao osloboditelja ili heroja je preuveličano ili krivo – inzistira.
– Tita bi se moglo usporediti s Francom, s tim da je u njegovo vrijeme Španjolska postala prosperitetna, dok Titova Jugoslavija uopće nije bila prosperitetna. Tito je bio prosperitetan sa svojom jahtom i dvorcima, ali samo on – dodaje.
Odluku hrvatske predsjednice da ukloni bistu Josipa Broza Tita iz predsjedničkog ureda pozdravlja, jer spomenik Titu u Zagrebu jednak je nelagodnoj ideji spomenika Staljinu u Moskvi.
Datum objave: 12.05.2015.
