SRBI O ‘OLUJI’ ‘To je bio epilog planiranog zločina Tuđmanovog režima’

Autor: CroExpress/Hina

Srbija u subotu nizom manifestacija obilježava Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u vojnoredarstvenoj akciji ‘Oluja’ kojom je Hrvatska vratila svoja okupirana područja, a službeni Beograd naziva je ‘planiranim zločinom’.

Spomen žrtvama ‘Oluje’ služit će patrijarh srpski Irinej, a središnjem komemorativnom skupu navečer u Bačkoj Palanci nazočit će državni vrh Srbije te Republike Srpske.
Najavljeno je da će ondje govoriti svjedokinja iz kolone prognanika, nazočiti predsjednik Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić te predsjednik bosanskohercegovačkog srpskog entiteta Milorad Dodik, članovi vlade i zastupnici Skupštine Srbije, predstavnici vlade i Skupštine Republike Srpske, Vojske Srbije i velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve.

U povodu obljetnice ‘Oluje’ Radio-televizija Srbije (RTS) na svom portalu donosi rekapitulaciju događaja pod naslovom ‘Godišnjica ‘Oluje’ – Hronika planiranog zločina’. U tekstu se, među ostalim, podsjeća na govore predsjednika RH Franje Tuđmana iz tzv., brijunskog transkripta kako ‘Srbe treba udariti tako snažno da nestanu’ i na izvatke iz njegove knjige ‘Bespuća povijesne zbiljnosti’. Također, RTS citira dio Tuđmanova govora na otvaranju Ratne škole ‘Ban Josip Jelačić’ u Zagrebu, 14. prosinca 1998. godine: ‘Srpsko smo pitanje, dakle, riješili, neće više biti 12 posto Srba ili devet posto Jugoslavena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države’.

Radio-televizija Srbije podsjeća da je hrvatska vojska 4. kolovoza 1995. godine na području tadašnje samoproglašene RSK započela operaciju ‘Oluja’ i navodi da je tijekom te akcije ubijeno ili nestalo oko 2000 Srba, a protjerano više od 220.000 te da je ‘otpor vojske RSK slomljen za samo nekoliko dana’. ‘To je bio epilog planiranog zločina Tuđmanovog režima’, konstatira RTS.
Navodi se i da je prije ‘Oluje’ i napada na Knin u tom gradu živjelo više od 80 posto Srba, a da ih je sada oko 20 posto.

U tekstu RTS podsjeća na prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima u Den Haagu kojom je prvotno ICTY utvrdio da je operacija ‘Oluja’ bila ‘udruženi zločinački pothvat s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protjera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice’, te da je ‘Žalbeno vijeće 2012, oslobodilo je generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivnje za progon srpskog stanovništva poništivši prvostupanjsku presudu, nakon čega su pušteni iz pritvora’. Prema konačnoj presudi, operacija ‘Oluja’ nije bila udruženi zločinački pothvat u cilju protjerivanja Srba iz Kninske Krajine što je ‘izazvalo euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodjeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini’, dok je ‘U Srbiji ta presuda izazvala šok i razočaranje’, konstatira RTS. 

U povodu obljetnice ‘Oluje’, Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije priopćio je u subotu da je od početka ratnih sukoba na prostorima bivše SFRJ utočište u Srbiji potražilo ukupno oko 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbjeglice iz Hrvatske još ima njih oko 18.000. ‘Iako je prošlo više od dva desetljeća, brojni pokušaji uspostavljanja klime povjerenja u regiji nisu dali mnogo rezultata. Hrvatska će 4. kolovoza slaviti kao dan pobjede, dok će Srbi paliti svijeće oplakujući žrtve i tugujući za izgubljenim domovima’, istaknuto je u priopćenju Komesarijata.
Navodi i da su u Hrvatskoj i dalje ‘aktualna neriješena pitanja dospjelih, a neisplaćenih mirovina, dinarske i devizne štednje, oduzetih stanarskih prava, izostanak obnove više od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gdje nije bilo ratnih djelovanja, te povrat oduzetog poljoprivrednog zemljišta‘.
‘Posebno zabrinjava izostanak adekvatnog odgovora nadležnih institucija Republike Hrvatske na porast broja incidenata na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsustvo zaštite srpskog jezika i pisma’, navodi Komesarijat te zaključuje: ‘Iz ovakvih postupaka jasno se vidi da su izbjeglice usmjerene isključivo na integraciju u Republici Srbiji, jer je proces povratka skoro zaustavljen’.

U priopćenju se poručuje kako ‘Srbija drži da nastavak aktivnosti na provedbi aneksa E i G Sporazuma o sukcesiji ima visok prioritet’, uz ostale aktivnosti koje pridonose rješavanju izbjegličkih problema, te da se ‘u tom smislu očekuje dalja podrška međunarodne zajednice’. ‘Republika Srbija je spremna na suradnju i nastavit će ispunjava sve svoje obveze’, poručuje se u priopćenju Komesarijata za izbjeglice.

Datum objave: 04.08.2018.