Autor: CroExpress/Hina
Ukupni su se zaostaci u pravosuđu smanjili za 37 posto u usporedbi s razdobljem od 2013. do 2017. godine, a do 30. rujna 2018. pravosuđe je u cjelini imalo 426.763 neriješena predmeta u usporedbi s 474.345 u 2017. godini, stoji u izvještaju. Najveći se postotak neriješenih predmeta odnosi na predmete na općinskim sudovima.
State Department piše kako je nekoliko zatvora u Hrvatskoj i dalje prenapučeno, poput onog u Osijeku, te da je bilo prijava izoliranih i sporadičnih slučajeva fizičkoga i verbalnog maltretiranja zatvorenika i pritvorenika.
Navodi se kako se u Hrvatskoj više od 1500 osoba i dalje vodi kao nestalo te da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba, što čini ukupan broj od 1922 neriješena slučaja. Rješavanje tih slučajeva usporavaju pravni, politički i tehnički čimbenici, stoji u izvješću.
Sloboda medija
Dodaje se kako su neovisni mediji bili aktivni i izražavali širok raspon gledišta bez ograničenja, no da promatrači upozoravaju kako javnosti nisu uvijek bile dostupne informacije o vlasništvu nekih lokalnih radijskih i televizijskih postaja i da postoji zabrinutost u vezi s pristranošću, cenzurom i izloženošću domaće javnosti zlonamjernim utjecajima.
Dodaje se kako su pripadnici medija izvještavali o provedbi autocenzure iz straha od maltretiranja putem interneta, zamjeranja politički povezanim osobama ili gubitka posla radi izvještavanja o određenim temama.
Migranti
Međunarodne i domaće nevladine organizacije izvještavale su o policijskom nasilju nad azilantima i migrantima, a posebno na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom (BiH).
UNHCR i nekoliko nevladinih organizacija objavili su izvješća da je granična policija navodno ponižavajuće postupala s migrantima, uključujući verbalne uvrede i prostote, uništavanje imovine i premlaćivanja, što uključuje osjetljive skupine kao što su tražitelji azila, maloljetnici, osobe s invaliditetom i trudnice.
Ministarstvo unutarnjih poslova javno je opovrgnulo navode o nasilju ili nečovječnom postupanju prema migrantima te navode o pritisku na humanitarne radnike.
Nasilje nad ženama i rodna ravnopravnost
State Department piše kako je nasilje prema ženama, što uključuje nasilje u braku, u Hrvatskoj i dalje problem. Policija i Državno odvjetništvo su uglavnom postupali po prijavama nasilja i silovanja u obitelji, no u izoliranim slučajevima lokalne policijske organizacije nisu dosljedno primjenjivale nacionalne smjernice o postupanju sa žrtvama seksualnih napada.
Diskriminacija nacionalnih manjina
Prema riječima pravobraniteljice za ljudska prava na koju se State Department poziva, diskriminacija na nacionalnoj osnovi bila je najzastupljeniji oblik diskriminacije, i to posebno prema osobama srpske i romske nacionalnosti.
Datum objave: 24.04.2019.
