Autor: CroExpress
Marija Magdalena potječe iz Magdale, jednog mjesta na zapadnoj obali Genezaretskog jezera. To je mjesto vjerojatno identično s onim Magadanom, kamo je Isus, nakon što je nahranio četiri tisuće ljudi, lađom otplovio ‘u kraj magadanski’ (Mt, 15,29). Paralelno mjesto u Markovu evanđelju naziva se ‘kraj dalmanutski’ (8,10).
Marija Magdalena bila je jedna od onih žena koju je Isus oslobodio od zlih duhova i bolesti, a one su ga zatim slijedile i ‘posluživale iz svojih dobara’ (Lk 8,2). Iz nje je istjerao sedam zloduha (usp. Mk 16,9).
Stara grčka predaja je tražila njezin grob na zapadnoj obali Male Azije u Efezu. Odanle je car Leon IV. 899. godine dao prenijeti njezine kosti u Carigrad. U zapadnoj predaji od pape Grgura Velikog (550. – 604.) ona se, nasuprot istočnoj predaji, izjednačuje s Marijom iz Betanije i grešnicom u gradu koja je stala do Isusovih nogu i sva zaplakana počela ih suzama prati (Lk 7,36 sl.).
Time je povezan njezin opterećen život kao grješnice. Ova se izjednačivanja i dalje nalaze u liturgiji, literaturi i ikonografiji latinske Crkve. Prvi je ovo gledište osporio Faber Stapulensis (+ 1536.), jedan filozof i teolog koji je bio sprijateljen s misticima. Marija Magdalena se jedva može usporediti s Marijom iz Betanije, a k tome ove su dvije žene u evađelju jedna od druge očito različite.
Legende od 11. do 13. stoljeća čak tvrde da je Marija Magdalena s Lazarom i Martom dospjela kao misionarka u Marseille, da je godinama živjela u pustinji kao pokornica i da je bila pokopana u Aixenskoj provinciji ili u St. Maximinu (40 km istočno od Aixa). Od sredine 11. stoljeća i benediktinski monasi iz samostana Vezeloy (biskupija Sens ), su tvrdili da posjeduju njezine posmrtne ostatke. Girard de Roussilous ih je tamo donio u 9. stoljeću. Tu je započelo i značajno hodočašće, a do 13. stoljeća započeo je spor oko nepatvorenosti ovih relikvija.
Zaštitnica
Marija Magdalena je zaštitnica redovničkih zajednica koje nose njezino ime; pokajničkih grješnica, zavedenih, i jednostavno zaštitnica žena; frizera i izrađivača češljeva (radi njezine duge kose), vrtlara (jer se s Uskrslim zadržavala kao vrtlarom), djece, onih koji teško prohodaju (takvima je bilo pomognuto na Magdaleninom izvoru u Parsaku), proizvođača parfema i miomirisa (jer je pomazala Isusa).
Zaštitnica je i protiv kuge, jer je Marseille za vrijeme Ludviga XV. na njezin zagovor bio od toga pošteđen. Bez nekog očitog razloga, ona je i zaštitnica ljevača olova, bačvara, postolara, učenika i studenata, kožara, vinograda i vinara. Mnogi rudarski otvori nose njezino ime. No Mariju Magdalenu i poruku njezina života najviše upoznajemo u evanđeljima o Isusovoj smrti, ukopu i praznom grobu na uskrsno jutro, čemu ovdje posvećujemo najviše prostora.
Molitva
Bože, sveta Marija Magdalena vidjela je uskrsloga Spasitelja i prva javila učenicima radost uskrsnuća. Daj i nama, po njezinu primjeru i zagovoru, svjedočiti da je Krist živ te ga jednom ugledati kao Kralja vječne slave. Koji s tobom živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.
Datum objave: 22.07.2014.
