Autor: CroExpress
Priča mladog Hrvata koji je napustio siguran posao u Zagrebu kako bi sa suprugom preselio u Kanadu, kao i uvijek, naišla je na svoje pobornike i na one koji smatraju da je Kanada idealizirana i kako je ova priča daleko od kanadske realnosti. Izdvojili smo neke Vaše komentare s naše Facebook stranice kako bi čuli i drugu stranu priče.
‘Daleko od prave istine’
– Ova priča je priča za malu djecu. Sve je super, idealno. Živim i radim u Kanadi 7 mjeseci tako da ću samo reći – daleko od prave istine. Vjerojatno gospodin i dama u RH nisu imali gdje živjeti, a sada imaju pa su oduševljeni. Kanada je puna Kineza, Indijaca i Pakistanaca bez zanimanja i obrazovanja, koji žive na welfare donacijama od države i njima je također odlično.
Da se može živjeti može, ali kada se plati stan, režije i hrana ne živi se ništa bolje nego u RH. Oni koji planiraju u Kanadu potaknuti pričama o velikoj zaradi, blagostanju i obilju – razmislite još jednom prije nego ostavite obitelj, prijatelje i sve što volite kako doselili u neku prerijsku vukoje*inu koja predivno izgleda samo na slikama, kako bi plaćanjem poreza, rente i svega ostalog punili kanadski proračun. Kao što je rekao jedan naš čovjek koji je ovdje 30 godina:
‘Kanada je pred 30 godina bila mjesto za zaradu, sada to definitivno nije’. Zanima me hoće li ikada netko napisati i javno priznati da je dolaskom u Kanadu pojeo govno. Ja nisam jedan od takvih, ali znam da ih ima. Puno – piše naš čitatelj iz Saskatchewana.
‘Radi se vikendom kako bi se sklopio kraj s krajem’
Javila se i Davorka Turina iz Toronta, Ontario.
– Minimalac je $11 na sat. Poslodavci obično plate plaću u globalu, umjesto na sat. Radi se više od 8 sati dnevno, a plaćeno je kao da si radio samo 8. Mjesečna plaća otprilike $2400 netto, najam od $1000 nadalje.Kupiti jednosoban stan- cijene se kreću od $250 000. Mjesečna karta za gradski prijevoz $142, dvije kave u Second Cup $7, mjesečno za hranu $400, odlazak kod zubara na čišćenje zubi svaka četiri mjeseca $150, itd. Sva sreća pa se može raditi i vikendima i ‘sklopiti kraj s krajem’. Nije sve zlato što sija – piše Davorka.
– Sve zavisi od toga što očekuješ od nove države u koju si doselio. Prvo zaboravi da ćeš se obogatiti za kratko vrijeme i moraš biti spreman raditi. A posla uvijek ima. Zaboravi radnim danom u 10 ujutro piti kavicu u kafiću jer se u to vrijeme radi, a nakon pet dana rada odmori i provedi vrijeme sa familijom i živi normalno. Kad bi tako bilo u Hrvatskoj ili u Bosni, zašto bi išli bilo gdje drugdje. I ako može, ne sudite život u inozemstvu po nekim pojedincima. Tajna je u tome da ne očekuješ previše gdje god odeš – piše nam Drago Akrapović.
‘Kad dođu doma pokazuju se skupim voznim parkovima na kredit’
Marin Vlahović zna da u Hrvatskoj ne cvatu ruže, ali misli da nije ni sve tako crno.
– Mislim da u Hrvatskoj ne cvatu ruže (previše kriminala na visokim razinama, potplaćenost, prijevare…), ali nije ni sve tako crno. I tu i u inozemstvu moraš raditi i snalaziti se da bi nešto postigao. Razlika je što je rad vani možda ‘poštenije’ plaćen (ovisi za koga radiš), a i lakše je naći posao. Van češće odlaze ljudi koji ovdje nemaju ništa ili su nižeg obrazovanja, što se vidi po tekstovima (moralise, vidise, očemoli, toje, kadćemo…), koji nažalost tu teško pronalaze posla (građevina je posustala). A vani ima mnogo poslova gdje to nije važno. Naravno, svi pate za domom, a kad dođu doma dokazuju se sa skupim voznim parkovima na kredit. Taj mjesec u godini djeca ne izlaze na cestu – smatra Marin.
Laura Olofsson smatra da je dobro pokušati s drugim ako nismo zadovoljni.
– Dobro je pokušati nešto drugo,pa ako nismo zadovoljni ili idemo dalje ili se vraćamo otkuda smo došli, zar ne. Ljudi koji žive u stranoj zemlji i kukaju da im je teško, a i dalje ostaju u njoj ili su budale ili lažu, a drugi koji se pretjerano hvale kako im je divno, a zapravo lome kičmu pretjerano rintajući su posebna grupa čudaka.Jer ni to nije normalno, daleko od normalnog – vjeruje Laura.
Petar Skarpa napisao nam je kratko i jasno – U Kanadi je život jako stresan.
Datum objave: 09.03.2015.
