Autor: Z.S.
Prema podacima Eurostata, 13,8% ljudi u Hrvatskoj je ozbiljno materijalno zakinuto. Što to znači? Kako pojašnjavaju statističari, riječ je o životu u takvim uvjetima u kojima si ne mogu priuštiti najmanje četiri od sljedećih nabrojanih stvari:
1) plaćati stanarinu, hipoteku ili režije, 2) odlaziti na jednotjedne godišnje odmore, 3) jesti obroke koji sadrže meso ili ribu svaki drugi dan, 4) plaćati neočekivane troškove, 5) imati adekvatno grijanje doma, 6) imati televizor, 7) imati mašinu za pranje rublja, 8) imati automobil, 9) imati telefon.
Na vrhu ljestvice je Bugarska, u kojoj je svaki treći stanovnik ozbiljno materijalno zakinut. Slijedi Rumunjska (24,6%), Grčka (22,2%), Mađarska (19,4%), Latvija (16,4%), Litva (13,9%) i Hrvatska (13,8%). U Hrvatskoj je ova razina 2014. bila na 13,9%.
Napomenimo kako podaci za 2015. nisu poznati za Dansku, Njemačku, Irsku, Cipar, Luksemburg, Slovačku i Švedsku. Izuzev Cipra, u svima je stopa ozbiljno materijalno zakinutih bila niža nego u Hrvatskoj.
U cijeloj Europskoj uniji je, računaju statističari, 8,2% ljudi (41 milijun) koji su ozbiljno materijalno zakinuti. Najteže je samohranim roditeljima sa maloljetnom djecom kojih je čak 17,3% ozbiljno materijalno zakinutih.
Datum objave: 14.04.2016.
