Članstvo u Europskoj uniji je ukras, a državnost je ono najviše što narodi mogu imati, poručio je u utorak u Zagrebu hrvatski predsjednik Zoran Milanović svojoj sjevernomakedonskoj kolegici, čijoj je zemlji već godinama blokiran put u EU.
Nakon godina grčke blokade koja je uklonjena tek promjenom imena države u Sjeverna Makedonija kako bi se ono razlikovalo od grčke pokrajine, Skoplju je na europski put stala Bugarska, koja traži uvrštenje bugarske manjine u sjevernomakedonski ustav i priznanje “bugarskih korijena” makedonske nacije i jezika.
“Makedonija je država i to je najviše što će ikada imati. Članstvo u EU-u je dekoracija, a ljudi znaju biti ludi za dekoracijama. Kasnije shvatite da to baš i nije tako važno”, kazao je Milanović na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Gordanom Siljanovskom-Davkovom, koja je u službenom posjetu Hrvatskoj.
Naglasio je da to ne govori kao utjehu, već legitimnu provokaciju jer se od Sjeverne Makedonije u zadnje vrijeme traži previše. Makedonci bi trebali odlučiti, nastavio je, žele li u EU pod svaku cijenu.
“(To je) licitacija koju nije lako zadovoljiti. Što god napraviš, dolazi novi zahtjev. Onda dolazi nešto na što nisi računao”, izjavio je Milanović, nazivajući to “sluđivanjem”.
Rekao je da Makedoncima želi da sami za sebe, bez tuđeg mentorstva i manipulacije, odluče što je za njih dobro jer ovo “predugo traje”.
“Ima života i bez EU-a. I to uspješnog i sasvim dostojanstvenog života”, poručio je Milanović.
‘Ogroman pritisak’
Siljanovska-Davkova je kazala da se europski put Sjeverne Makedonije, koja je kandidatkinjom za članstvo u bloku postala 2005., pretvorio u maraton s nepredvidivim ishodom i preprekama “koje nemaju temelj u europskom pravu”.
“Vrlo predano smo krenuli tim putem … Dobili smo možda 20 i više pozitivnih godišnjih izvješća i preporuka Europskog parlamenta i Europske komisije za početak pregovora. I nikako da dođe do pregovora”, pojasnila je.
Europski parlament je u srpnju prošle godine usvojio izvješće o napretku Sjeverne Makedonije na putu prema članstvu u EU-u, ocijenivši da je riječ o pouzdanom europskom partneru čiji put usporavaju bilateralni sporovi.
Sjeverna Makedonija je provela “impresivne i teške reforme koje uključuju i povijesnu promjenu imena, no njezin proces pristupanje predugo je usporavan bilateralnim sporovima”, stoji u izvješću austrijskog zastupnika zelenih Thomasa Waitza.
Makedonska predsjednica je dodala je da se od njene zemlje, u kojoj su, kako je rekla, svi politički akteri opredijeljeni za EU i čija je vanjska i sigurnosna politika u 100-postotnoj mjeri usklađena s Unijom, traže “najčudnije” stvari poput izmjena ustava, što je nazvala ogromnim pritiskom.
Sjeverna Makedonija traži iste standarde koji se traže od drugih zemalja članica, a to su kopenhaški kriteriji, rekla je predsjednica.
Kopenhaški kriteriji su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, gospodarskih i pravnih, do usklađivanja s ciljevima Unije.
Neprestani zahtjevi
“Međutim, ono što se od nas traži, odnosi se na povijest, kulturu, jezik i identitet, a u preambuli Ugovora o Europskoj uniji jasno piše da EU priznaje jedinstvenost različitosti i poštuje povijest, kulturu i jezik drugih naroda pa čak i ustavne i političke strukture.”
Ne postoji zajednička manjinska ni jezična politika Uniji, već su to pitanja koje suverene, nacionalne države rješavaju svaka za sebe, kazala ja, požalivši se da “to za nas ne vrijedi”.
“Iznova čujemo da se postavljaju novi zahtjevi. To nikada ne staje … Imamo nova pitanja koja zapravo nemaju veze s kopenhaškim kriterijima. To je izravno uplitanje u unutarnje poslove jedne suverene države”, kazala je.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 24.03.2026.
