Autor: Hina/CroExpress
Ministar financija Zdravko Marić kazao je u srijedu da porezne izmjene u tri godine donose građanima i poduzetnicima oko 6,3 milijarde kuna rasterećenja, a da se, s obzirom da nema te porezne izmjene koja bi građanima s plaćama ispod prosjeka izravno povećala neto dohodak, predlaže proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto.
Na pitanje novinara da komentira da porezna reforma koja ide u saborsku proceduru uz ostalo predviđa i najveći rast plaća onima koji imaju najveće plaće, pa bi tako i premijeru plaća u dvije godina porasla za oko 4.000 kuna, ministar financija je odgovorio: ‘Nemojte tako, to je interpretacija koja baš i nije ono što želimo komunicirati, nego suštinu, to treba gledati’.
‘Oko 6,3 milijarde kuna rasterećenja svim građanima i poduzetnicima u tri godine donose ove porezne izmjene. Nadam se da će u Saboru danas biti uvrštene te točke, a i nije točno da nismo uvažili prijedloge. Trećinu primjedbi smo usvojili i uklopili u te zakonske prijedloge’, kazao je Marić novinarima uoči sjednice užeg kabineta Vlade.
Hrvatski sabor danas bi trebao na dnevni red uvrstiti Vladin prijedlog porezne reforme, odnosno paket izmjena i dopuna devet zakona koji se tiču poreza.
Među njima su izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojima je predviđeno proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od početka 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.
U poreznom paketu su i izmjene zakona o porezu na promet nekretnina, zakona o porezu na dobit i na dohodak, izmjene i dopune Općeg poreznog zakona itd. Treći je to krug poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme koja je započela od 2017. godine.
Na pitanje o tome da će nekima plaće rasti za 20 do 80 kuna, a nekima i 1.000, Marić je kazao da ponavlja ono što je već rekao 2016., a to je da računica koliko kome plaća raste nije baš u potpunosti ispravna, jer zakon o porezu na dohodak ne definira tko koliku plaću ima nego koliko se njemu od bruto plaće usteže poreza i prireza te se treba pitati koliko ljudi plaća poreze i prireze.
‘Ako niste u škarama poreza na dohodak i prireza, nažalost zbog plaće koja je ispod prosjeka, ili imate više izdržavanih članova, nema te porezne izmjene u tom pogledu koja vama može izravno povećati neto dohodak. Ali smo zato u ovom trećem krugu na to stavili naglasak. Jer, upravo onima koji imaju ispodprosječna primanja, u njihovoj strukturi potrošnje je najveći udjel za hranu, i zato smanjujemo PDV-a na neku hranu’, kazao je Marić.
Datum objave: 26.09.2018.


