Autor: Dinko Dedić
Hrvatska je odmah po završetku rata bila pripremana da poprimi današnju formu mini-jugoslavije, isključivo pod dominacijom bivših čelnika države, partije, armije i udbe. Veliku opasnost za takav razvoj, čije posljedice vidimo danas, predstavljali su branitelji, kao snaga s legitimitetom i kapacitetom zaustaviti taj proces i svratiti Hrvatsku na one vrednote kojima je bila motivirana i nošena herojska borba u Domovinskom ratu.
Iz tog razloga smišljen je plan kastracije branitelja i eliminacije njihove uloge u političkom i gospodarskom smjeru države. Taj plan je proveden umirovljenjem stotina tisuća branitelja, koji su velikim dijelom bili i po godinama i po zdravlju sasvim sposobni nastaviti vojnu službu ili se zaposliti negdje u civilnim službama. Bombon je bio previše sladak da bi se brinulo o mračnim namjerama koje su stajale iza te odluke, ali je njegova cijena imala osuditi Hrvatsku na gospodarsku i moralnu propast.
S preko 1,200,000 umirovljenika, Hrvatska ima više umirovljenika nego radnika, bez sredstava u mirovinskom fondu. Samo za usporedbu, Australija s 23 milijuna stanovnika ima 4,600,000 umirovljenika i 11,614,000 privređujućih zaposlenika, s ogromnim mirovinskim fondom, gdje na svaku umirovljenu osobe dolaze 3 privređujuće.
To je za Hrvatsku bila cijena koju je trebalo platiti da bi se neutraliziralo taj politički faktor masovnog kapaciteta. Taj braniteljski faktor je mogao zaustaviti čitave legije jugoslavenskih funkcionera iz raznih službi, koji su ostali bez države i u desperatnoj potrebi naći drugu, da se ne uvali na vlast s koje ih neće biti moguće demokratskim putem odstraniti.
Da li toliki financijski odljev ta država može ili ne može preživjeti, njih nije brinulo. Oni su znali da će njima na vlasti biti dobro i u bankrotiranoj državi.
Braniteljima je od Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 2005., do Mesićevog prisilnog umirovljenja generala 2000., oduzeta sva snaga koju su mogli legitimno koristiti u formiranju političkog i privrednog ustrojstva države koju su stvorili.
Idući potez je bio umirovljenu i tako neutraliziranu braniteljsku snagu organizirati u što veći broj udruga, koje su se vrlo jednostavnim manipulacijama mogle dovesti i dovodile su se, u poziciju međusobnog suprotstavljanja, da bilo kakav jedinstveni nastup postane nemoguć. To se pokazalo potpuno uspješno da su čak i u lovu na Gotovinu i njegovo izručenje, braniteljske udruge ostale bez ikakva utjecaja. To dobro znadu i Mesić i Karamarko.
Branitelji su danas svedeni na grupu bespomoćnih štrajkača, sa zahtjevima koji nemaju nikakve konzekvence po politički ili privredni smjer Hrvatske, pa ni po njihovu sudbinu u toj Hrvatskoj. Smjena Matića i na njegovo mjesto postavljanje druge osobe po izboru istih onih koji su i Matića postavili, nema nikakvog smisla. Primati u šator na razgovor Josipovića i od njega tražiti da utječe na Milanovića, ima još manje smisla.
To jasno pokazuje, ne samo nezavidnu situaciju u kojoj se nalaze branitelji, nego i cijela država, politički okupirana i privredno bankrotirana. O tome, međutim, u predsjedničkim debatama nema ni govora. Ako se predsjednički kandidati ne dotaknu nepobitne, nezaobilazne i fatalne činjenice da 80 radnika ne može uzdržavati 100 umirovljenika, onda sve druge rasprave nisu ništa drugo nego kozmetika, a obećanja o napretku, prosperitetu i blagostanju imaju osnove samo u mašti i željama.
Odgovornost za to stanje velikim dijelom snose branitelji, koji su iz pravednog i pobjedničkog rata izašli kao organizirana snaga i dozvolili da mirovinama i manipulacijom braniteljskih udruga budu uškopljeni i zajedno s državom koju su stvorili oni (ne udba i beogradski političari, nego oni), budu svedeni na prosjački štap, tako da nitko više ne zna kako se izvući iz ove situacije, nego zajedno s većinom stanovništva slušaju predizbornu retoriku i sanjaju pad eksploatatorskog i izdajničkog sustava vlasti, demokratskim putem, sustava koji je ustrojen da bude imun na demokratske procese, a čiji se imunitet dokazao dvadesetgodišnjom sposobnošću preživjeti sve pritiske.
Datum objave: 07.01.2015.
