Autor: Branko Barbić
Najava da će do kraja veljače 2013. umirovljenici koji u Hrvatskoj imaju prebivalište i boravište a koji primaju inozemne mirovine morati plaćati porez na te mirovine, u javnosti je jedva zamijećena. Čak ni velika većina korisnika inozemnih mirovina nije za njega čula, iako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Hrvatski sabor donio 17. veljače 2012. godine.
Velika većina iseljenika živjela je u uvjerenju da je njihov povratak u Hrvatsku s inozemnim mirovinama poželjan jer osim mirovine u Hrvatsku prenose ušteđevinu i novac od prodanih kuća i stanova a s nekima dođu i potomci, rođeni i obrazovani u inozemstvu. Oči im je otvorio tek članak u Večernjem listu. Ljubica Gatarić, novinarka Večernjeg lista je 16. 1. 2013. iscrpno informirala korisnike mirovina i buduće korisnike inozemnih mirovina da se ‘od ožujka 2012. godine inozemne mirovine oporezuju na isti način kao i domaće, i da je ta činjenica najvažnija novost vezana uz podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za 2012. Umirovljenici s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj koji primaju mirovinu iz inozemstva dužni su obračunati i platiti porez na dohodak u roku od osam dana od sjedanja mirovine na račun. Ako to nisu učinili svaki mjesec, zakon ih obvezuje da predaju godišnju prijavu poreza na dohodak. Prema interpretacijama poreznih stručnjaka jedino su mirovine zarađene u Njemačkoj izuzete od obveze plaćanja poreza na dohodak i pripadajućeg prireza u Hrvatskoj jer ga prema međudržavnom sporazumu plaćaju isključivo u Njemačkoj’.
‘Od 1. ožujka umirovljenici su obvezni sami obračunati predujam poreza na dohodak i uplatiti ga u roku od osam dana od primitka mirovine te mjesečno predati obrazac ID poreznoj upravi i obrazac IP na kraju godine. Ovi umirovljenici imaju pravo na mjesečni osobni odbitak (osnovni osobni odbitak iznosi do 3.400 kuna), te se i na njih primjenjuju porezni razredi kao i za radnike. Primjerice, ako umirovljenik ostvaruje mirovinu iz inozemstva u iznosu od 7.000,00 kuna mjesečno, to znači da će trebati obračunati i platiti 724,52 kuna poreza na dohodak i prireza ako je umirovljenik iz Zagreba. A ako prima mirovinu od 15.000,00 kuna, onda bi imao obvezu platiti ukupno 3.5810,12 kuna poreza i prireza’.
Tek jedan racionalan glas do sada stigao je s Pravnog fakulteta. Prof. dr. Nikola Mijatović sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta upozorio je da Hrvatska s 3/4 svjetskih država nema zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pa ni sa zemljama iz kojih se može očekivati određen broj povratnika u Hrvatsku. Upozorava da porez može zaustaviti povratak iseljenika ili potaknuti njihov odlazak, što bi bio i financijski gubitak za zemlju jer, prema nekim procjenama, mirovine koje su naši rezidenti ostvarili u inozemstvu, a nakon preseljenja ih troše u Hrvatskoj, iznose više od 800 milijuna eura godišnje.
Glavnina korisnika mirovina ostvarenih u inozemstvu, ostvarena je u Njemačkoj. Ne znamo koliko se od 85.000 korisnika tih mirovina vratilo ili doselilo u Hrvatsku ali znamo da su oni izuzeti od plaćanja poreza na mirovine u Hrvatskoj. Znamo da mirovine povratnika iz Kanade nisu velike i da povratnici umirovljenici iz Australije u Hrvatskoj moraju izdvajati za zdravstveno osiguranje i da oni koji se o njima u Hrvatskoj skrbe, ne mogu dobiti plaću koju bi njihovi skrbnici dobivali da su ostali u Australiji. I povratnici iz SAD-a moraju iz mirovine izdvajati za zdravstveno i dopunsko zdravstveno osiguranje.
Datum objave: 20.08.2015.
