Pobjedničko rješenje za novi stadion na Maksimiru na društvenim je mrežama i internetskim forumima izazvalo veliki val razočarenja i kritika, dok se arhitektonska struka uglavnom pozitivno izrazila o projektu hvaleći njegovu posebnost, ljepotu i jednostavnost, ali i ona ima zamjerki.

Internetske reakcije građana i navijača na pobjedničko arhitektonsko rješenje novog stadiona na Maksimiru su izrazito negativne. Društvene mreže, forumi i komentari ispod članaka o novom stadionu zapljusnuti su izljevima nezadovoljstva. 

Internet: Val negativnih reakcija i peticija protiv izabranog rada

Online ankete koje su portali pokrenuli nakon što je predstavljen rad milanskog studija VG13 Architects Studio Associato pokazuju da se dizajn većini čitatelja ne sviđa.

Premda nisu reprezentativne, one upućuju na većinsko raspoloženje navijača.

Tako je u anketi 24sata čak 90 posto korisnika odgovorilo da im se stadion ne sviđa, na tportalu 77 posto. Na Jutarnjem je 60 posto čitatelja odabralo je najnegativniji ponuđeni odgovor – uopće mi se ne sviđa, dok još 23 posto smatra da je „moglo i bolje“. U anketi Indexa oko 79 posto odgovora bilo je negativno. 

U komentarima ispod članaka iz mnoštva negativnih reakcija kao glavna zamjerka navodi se to što stadion ima četiri odvojene i nepovezane tribine s otvorenim kutevima umjesto spojenih, kompaktnih tribina kao u većini modernih stadiona. Mnogi se čude što je odabrano takvo rješenje budući da je to bila jedna od glavnih zamjerki i starom stadionu.

Povezano s tim, dobar dio navijača izrazio je strah da će gledatelji, pogotovo oni na rubnim dijelovima tribina, i dalje biti izloženi vjetru, hladnoći i kiši.

Mnogi mu zamjeraju i zastarjeli, hladni brutalistički izgled kojim dominiraju četiri velike betonske pravokutne plohe, a dio navijača upozorava i na akustične nedostatke zbog otvorene forme tribina.

U međuvremenu je pokrenuta i peticija u kojem se od HNS-a, Dinama, Grada Zagreba i Vlade RH traži opoziv izbora arhitektonskog rješenja u kojoj se traži da se odluka ponovno razmotri i da se pitanje konačnog izgleda stadiona ponovno otvori. U nekoliko sati potpisalo ju je gotovo 16.000 ljudi. 

Fabijanić: Nema šanse da natječaj bude poništen

S druge strane, arhitekt Nenad Fabijanić, član Ocjenjivačkog suda međunarodnog natječaja za idejno rješenje stadiona Maksimir i SRC Svetice, ocijenio je da nema nikakvih šansi da natječaj bude poništen. 

Pojasnio je da to teoretski jedino može učiniti investitor, budući da je vlasnik zemljišta država, a investitor Grad Zagreb, dok sami arhitekti, uključujući članove žirija, tu ovlast nemaju.

Upitao je i kakvo znanje o arhitekturi i arhitektonskim natječajima uopće imaju kritičari, budući da izložba svih 88 pristiglih radova tek predstoji.

“Neka onda pogledaju što smo radili, neka prisustvuju stručnim skupovima na kojima se o tome raspravlja”, poručio je.

Posebno se osvrnuo na kritike vezane uz krov stadiona, boju te otvorene i zatvorene arhitektonske kutove, kao i da su tribine stadiona premalo udaljene od igrališta, zbog čega bi navodno “petarde mogle letjeti direktno u igrače”, ocijenivši takve tehničke primjedbe besmislenima.

“Bilo bi to prvi put u 200 godina arhitektonskih natječaja da se zbog galame koja traje 24 sata poništi natječaj koji je ovako dragocjen, ovako važan i ovako ozbiljan”, rekao je Fabijanić Hini, ocijenivši argumente kritičara “potpuno neargumentiranima” i temeljenima na individualnom osjećaju, bez ikakve veze sa strukom.

Naveo je da bi reakcija bila ista da je odabran bilo koji od 88 pristiglih radova, ocijenivši da korijeni nezadovoljstva leže na sasvim drugom području. 

Pedišić: Ikonografski vrlo lijepo

Arhitekt Vedran Pedišić Hini je rekao da je prvonagrađeno idejno rješenje stadiona u Maksimiru “ikonografski vrlo lijepo”. Istaknuo je jednostavnost njegove arhitekture: od tribina do dijelova koji podupiru konstrukciju.

“Sve je vrlo esencijalno i jednostavno postavljeno”, kazao je.

Pojasnio je da je natječajni program bio specifičan jer je bilo zadano da tribina namijenjena navijačima bude drukčije koncipirana od ostalih dijelova. Smatra da je prvonagrađeni rad tome pristupio logično, različito tretirajući strane tribina.

Podjelom cjelovite tribine na više segmenata otvoreni su i pogledi prema maksimirskoj šumi, rekao je, dodavši da su kutovi stadiona u funkcionalnom smislu najslabiji pozicije za gledatelje. “U tom kontekstu mislim da je struktura dobra”, ocijenio je.

Kao manu prvonagrađenog rada izdvojio je urbanizam. Smatra da bi tako velik stadion trebao imati pristup sa što više strana, dok pomoćni stadion smješten na istočnoj strani, prema njegovu mišljenju, blokira pristup toj strani. Pritom je istaknuo da je istočna tribina jednako velika kao zapadna.

“Mislim da taj urbanistički segment nije najbolje pogođen”, rekao je. Dodao je da su drugi dijelovi vrlo pristojni u kontekstu urbanizma.

Komentirajući prigovore da rješenje neće stvoriti “navijačko grotlo”, Pedišić je rekao da je to relativan pojam. Upozorio je na zadani financijski okvir stadiona te ocijenio da bi za drukčije oblikovanje „grotla” trebalo izvesti dijelove koji programski nisu mogući. Dodao je da se „grotlo” može ostvariti i u predloženom rješenju.

Posebnom kvalitetom smatra to što prvonagrađeni rad ne izgleda kao kopija nekog već izvedenog stadiona. “Jednostavno je drugačiji, jedinstven je i pripada mjestu”, rekao je Pedišić. 

Geber: Zanimljivo rješenje, ali potencijal je ograničen

Kritičniji je bio arhitekt Damjan Geber koji je ocijenio da razlozi žirija za odabir, prije svega različitost od uobičajenih nogometnih arena i nastavak na tradiciju dosadašnjeg stadiona, ograničavaju potencijal koji je takav objekt mogao donijeti gradu i državi na globalnoj sceni.

Naveo je da je velika većina drugih kvalitetnih, nenagrađenih radova renomiranih studija bila oblikovana kao zatvoreni volumen. To je pristup koji je, prema njegovim riječima, u svijetu prihvaćen s razlogom, ne samo zbog arhitektonske atraktivnosti nego i zbog doživljaja sportskih sadržaja koji se u takvim objektima odvijaju.

“Bojim se da se žiri prilikom odabira pobjedničkog rada vodio preuskim arhitektonskim smjernicama i željom da Zagreb pod svaku cijenu dobije nešto potpuno drugačije od globalnih standarda za suvremene stadione”, ocijenio je Geber.

Dodajo je da je pobjednički projekt arhitektonski zanimljivo rješenje, ali da nije siguran hoće li se njime iskoristiti potencijal koji slični objekti u drugim gradovima donose doživljaju grada, zajednici i brendiranju sporta i destinacije. 

Istaknuo je da sportske arene sve više postaju mjesta imerzivnog doživljaja i spektakla, u kojem elementi poput atmosfere, digitalnih video sadržaja, zvuka i estetike preuzimaju primat, ocijenivši da klasične, odvojene tribine, poput četiri predviđene u ovom rješenju, teško mogu zadovoljiti takve, sve veće potrebe u budućnosti.

Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 25.09.2026.