Autor: CroExpress
Zašto su bosanski fratri nosili brkove? To je ostatak od prošlih stoljeća. I to častan ostatak.
Fratri su pod Turcima bili jedini dušobrižnici katoličkog dijela pučanstva. A bilo ih je malo. Sačuvan je jedan turski dokument, gdje turski kadija daje dozvolu gvardijanu iz Fojnice, da preda samostan nekom seljaku, dok se on vrati iz Carigrada. U čitavom samostanu bio je on sam. Bilo je to 1694.
Jedna druga još starija isprava iz godine 1682. daje fratrima dozvolu da mogu samostan zaključati, pa ići po selima prositi i misu govoriti po seoskim kućama.
Fra Antun Knežević (1834.-1889.)
Tko bi takvog fratra i ubio, ne bi nikom odgovarao. Da se to izbjegne, fratri su ishodili od samog sultana ‘Ferman’, carsku dozvolu, da mogu oružje nositi i u civilu hodati. Tako su bili nepoznati, mogli su se kretati po selima.
Da se ne razlikuju od drugih seljaka nosili su brkove kao i oni. Da ih djeca ne bi odala, u kući ih nitko nije zvao drugačije nego ‘ujak’, mamin brat.
Tako su brkovi ostali od tog doba. I oni svjedoče o ljubavi prema narodu, prema vjeri, i o snalažljivosti starih ‘ujaka’. (izvor: Dobri pastir. Kalendar za godinu 1954., str. 163.)
Datum objave: 09.01.2018.
