Privučen legendom o El Doradu, mitskom kraljevstvu navodno smještenom na teritoriju nekadašnjeg carstva Inka, dubrovački zemljoposjednik Basilije Basiljević je 1573. godine došao u Peru. Hrvati su u razvoju ove zemlje igrali veliku ulogu, a njihovi su potomci i danas na visokim pozicijama u peruanskom društvu.
U nekadašnjoj prijestolnici Inka, Cuscu (kao i diljem zemlje) osvajači su u 16. stoljeću izgradili mnoge crkve. Jedna od najpoznatijih je bila crkva Sv. Blaža (Vlahe). Izgrađena je u dijelu grada San Blas koji je izgledom jako sličio Dubrovniku, zahvaljujući svojim bijelim zidovima, crvenim krovovima, uskim i tihim ulicama.
Peruanska prijestolnica Hrvata – Cerro de Pasco
U drugoj polovici 19. stoljeća, oko 1867. godine, ukidanjem kolonijalne vlasti i uspostavom Republike Peru, peruanska država otvorila je mnoge rudnike i započela s eksploatacijom prirodnih resursa. Privučeni poslom, Hrvati su se naselili u Ande. Kopali su bakar, zlato i srebro u Cerro de Pasco, kojeg se smatra prvom hrvatskom kolonijom u Južnoj Americi i najvećom kolonijom u Peruu tih godina. Među njima je najviše bilo Dubrovčana. Ne čudi stoga da su Dubrovnik i Cerro de Pasco od 1993. godine sestrinski gradovi.
Hrvati u Cerro de Pasco
Plazula del Leon u Cerro de Pasco, povijesni trg i poprište mnogih važnih događaja 20. stoljeća; mnogi Hrvati su ovdje imali trgovine
Zanimljivo, jedan od najboljih ‘uvoznih proizvoda’ koji su Hrvati donijeli sa sobom je – glazba i glazbeni ukus. Klasični zborovi, orkestri, glazbene skupine… Neki od njih upisani su u peruansku glazbenu povijest, poput Markosa i Theophilusa Bacha, rođenih u Dubrovniku. Markos Bach, mlađi od dvojice braće, vodio je folklornu grupu ‘Dubrovačka Rijeka’.
Hrvati su igrali važnu ulogu u razvoju Perua
Hrvatski imigranti koji su u Peru došli u 19. stoljeću i ranije, igrali su vrlo važnu ulogu u razvoju ove zemlje. Ne samo zbog toga što su pridonosili trgovini, razvoju industrije, eksploataciji resursa i jačanju ekonomije Cerro de Pasca i Perua; već i zato što obogatili peruansku umjetnost, folklor, arhitekturu, kulturu i ‘zapalili’ vjerski duh. Nakon Drugog svjetskog rata 1948. godine, iz Hrvatske je došlo i oko 1000 političkih emigranata koji su dugo vremena imali malo doticaja sa ‘starim’ iseljenicima. Dok je kod ‘novih’ iseljenika patriotizam bio vrlo izražen, ‘stari’ iseljenici bili su lokal-patrioti.
Prema nekim procjenama, u Peruu danas živi oko 6000 Hrvata druge i treće generacije. Potomci prvih hrvatskih iseljenika danas zauzimaju važna mjesta u peruanskoj politici, ekonomskom životu zemlje… Mnogo je poslovnih ljudi i poduzetnika koji Peru čine – boljom zemljom.
Proslava 67. godišnjice najmasovnijeg dolaska Hrvata u Peru 1948. godine
Autor: CroExpress/Rodrigo Alfredo Zvietcovich Zegarra/Zoran Stupar Datum objave: 02.03.2015.
