Autor: Hina/CroExpress

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 923 liječnika zatražila su dokumentaciju za rad u inozemstvu, što otprilike odgovara broju zaposlenih liječnika na KBC Rebro, najvećoj hrvatskoj bolnici. 
Istodobno, svega 135 ih je iskazalo interes za dolazak, najviše liječnika iz susjednih zemalja koji imaju hrvatsko državljanstvo, doznaje se u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK).
Najčešće odlaze anesteziolozi, radiolozi, kirurzi i ginekolozi, prosječne dobi 39 godina, a potvrde za rad u inozemstvu podjednako traže i liječnici i liječnice.

Šezdeset posto njih su bolnički doktori, a svega 11 posto liječnici obiteljske medicine i hitne službe, koji se manje odlučuju za odlazak.

No, Hrvatsku napuštaju i nezaposleni liječnici i oni bez specijalizacije, navode iz Komore, upitani za trendove, na koje se proteklih dana zabrinuto osvrnula I saborska oporba.

Liječnici iz Hrvatske ne mogu dobiti dozvolu za rad u inozemstvu bez potvrda strukovne komore, no u njoj ne raspolažu podacima koliko je točno liječnika konačno i dalo otkaz te otišlo iz Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo upozorava da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s ozbiljnim problemom nedostatka doktora medicine i zdravstvenih radnika.

‘Nadamo se da to neće dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava, ali može ugroziti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite te pogoršati stanje s listama čekanja’, upozorava dr. Minigo.
Podsjetimo, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara nedavno je izvijestio da je Hrvatsku napustilo oko 400 visoko obrazovanih medicinskih sestara i tehničara. 

Najviše dolaze liječnici bez specijalizacije, iz Srbije i BiH

Nedostatak zdravstvenog kadra ne može riješiti ‘inozemna radna snaga’ jer je interes liječnika iz drugih zemalja za dolazak na rad u Hrvatsku puno je manji, pa je, po podatcima Komore, od ulaska u EU, tek 135 liječnika zatražilo priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.

Među njima je više od 60 posto hrvatskih državljana koji su se školovali u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U većini slučajeva za dolazak su zainteresirani liječnici koji još nisu stekli specijalizaciju. Državljana EU izuzetno je malo.

U Komori to objašnjavaju složenim postupkom priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama, zbog čega nas, kažu, velik broj liječnika zaobilazi i odlazi na rad u druge zemlje članice EU.

Dr. Minigo za strukovni kolektivni ugovor

Predsjednik Hrvatske liječničke komore smatra da je sadašnje trendove uzrokovalo nezadovoljstvo liječnika položajem u sustavu, ali I činjenica da godinama bezuspješno pokušavaju dobiti strukovni kolektivni ugovor.

‘U posljednjih deset godina dva su puta štrajkali za bolje uvjete rada i adekvatnu plaću. Iako su svjesni da u vrijeme recesije moraju dijeliti sudbinu svojih sugrađana, doktori prema sebi očekuju bolji odnos’, kaže dr. Minigo.

A promjene bi, smatra, mogli donijeti bolji uvjeti rada, lakše dobivanje specijalizacija, kvalitetno osiguranje od profesionalne odgovornosti, te omogućavanje dodatne zarade radom u svojoj ustanovi ili kod drugog poslodavca. Kolektivno pregovaranje mora biti strukovno, poručuje predsjednik Komore.

Podsjeća također da je saborski Odbor za zdravstvo nedavno istaknuo potrebu ‘preispitivanja nekih elemenata pravilnika o pripravničkom stažu, te primjerenije vrednovanje obrazovanja i rada zdravstvenih djelatnika uz stvaranje uvjeta za njihov ostanak u Hrvatskoj’.

Datum objave: 20.02.2015.