CroExpress/Anto Pranjkić
U prigodi obilježavanja 75. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskih križnih puteva te civilizacijske potrebe suočavanja s prošlošću na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održava se znanstveni skup pod nazivom ‘Važnost europskog sjećanja za europsku budućnost: komunistički poratni zločini’.
Skup je pozdravnom riječju otvorio dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Pavo Barišić.
Pozdravljajući sve nazočne u ime fakulteta, na početku govora, prof. Barišić je izrazio svoje zadovoljstvo što Fakultet niti godinu dana od uzdizanja na položaj fakulteta organizira znanstveni skup ovako bitnoj temi, za koju postoji zanimanje mnogih ljudi u našoj zemlji i općenito na ovim prostorima.
‘Drago mi je da je jedna ovakva tema dospjela na svjetlo dana jednog objektivnog proučavanja kako znanstvenici trebaju provoditi, jer smo često suočeni da se o ovakvim temama govori pristrano. Često s ideološkoga rakursa, a mi znanstvenici tražimo istinu i objektivno’, kazao je dekan i zahvalio Organizacijskom odboru što je prihvatio ovu temu te izrazio nadu da će se ovako i nastaviti. Napomenuo je kako je ovo prvi znanstveni skup ovoga Fakulteta usmjeren prema ovoj temi sjećanja na europsku prošlost i europsku budućnost i to posebno u totalirizmima u kojima smo bili suočeni sa sjećanjima na žrtve komunizma.
‘O tim potresnim sjećanjima i istraživanju o žrtvama totalirizama govore brojne rezolucije Europskoga parlamenta i drugih europskih tijela. Fakultet hrvatskih studija želi se tome pridružiti svojom zadaćom istraživanja i proučavanja, a što je naša temeljna zadaća: proučavanje hrvatskoga društva, stanovništva, promotora hrvatskoga identiteta. U taj prostor svakako spadaju i ova pitanja.
Drago nam je da možemo u ovom demokratskom ozračju otvorenom 90-tih godina slobodno raspravljati i razgovarati o tim temama, koje su bile često kao i povijesna istina zakopane u prošlosti’, dodao je dekan te također istaknuo kako se Europa nizom manifestacija na poseban način prisjeća 75. godišnjice od svršetka Drugoga svjetskoga rata, raznih razaranja i mraka u kojem je narod zapao pod djelovanje totalitarnih ideologija, ideologija koje su rađale totalitarne poretke, a koji su ugrožavali slobodu i živote. Pri tome, istaknuo je prof. Barišić, ideologije iskrivljuju povijesnu istinu a zadaća je znanstvenika pokušati tu povijest otkopati i smjestiti pod svjetlo dana.
‘Pitanje koje na ovoj Konferenciji raspravljamo glasi: zašto je ta povijesna istina toliko važna? Zato što je ona pretpostavka za pomirenje. Istina je kompleksna, pluriperfektivna. Pojam je s mnoštvom značenja, a ideologije često bacaju sjene na tu istinu i nastoje ju zamračiti. I stoga su stari Heleni, koji su rodili mudrost i filozofiju koristili izraz za istinu ‘aletheia’ neskriveno označujući nešto što se za spoznaju istine iznosi iz sjene i zamračenosti na vidjelo“, kazao je dekan i objasnio kako je upravo to iznošenje istine na svjetlo često mukotrpno i zahtijeva demokratsko ozračje i slobodu o kojoj se tom istinom može govoriti te otvorenu raspravu i zajedničko razmatranje, referiranje i naravno uzajamno uvažavanje.
Izlaganja na Znanstvenom skupu su podijeljena u pet sesija, a o temama govore: prof. dr. sc. Josip Jurčević, Ante Beljo, ing., Mijo Beljo, mag. educ. hist, doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, dr. sc. Vladimir Šumanović, Tea Cijzek, mag. paed. Relig. Et catech., Vilim Domačinović, mag. iur., Vlatko Smiljanić, univ. Bacc. Hist.,te doc. dr. sc. Wolfy Krašić. O Komunističkim zločinima i stanovništvu govore: dr. sc. Hrvoje Mandić, Marko Ardizzone, ddoc. Dr. sc. Krešimir Bušić, Igor Vukić, dipl. pol, Danijel Jurković, mag. hist. Et. mag. comm., dr. sc. Ivan Mihanović, Domagoj Đerek, mag. hist., dr. sc. Tanja Pavelin i Egon Kraljević.
Poznato je da je u završnom razdoblju Drugoga svjetskoga rata (od jeseni 1944.) jugoslavenski komunistički režim započeo provoditi sustavnu i masovnu represiju nad osobama koje su s komunističkoga motrišta označene ‘narodnim neprijateljima i ratnim zločincima’. Pri tom u ‘narodne neprijatelje i ratne zločince’ nisu ubrajane sam osobe koje su u ratu bile vojni, politički ili službenički pripadnici različitih struktura suprotstavljenih komunizmu i njegovu partizanskom pokretu, nego i golemi broj osoba (tzv. običnih građana) koje su prema različitim mjerilima (svjetonazor, imovinsko stanje, politički stavovi, religioznost, itd.) bile nepoželjne komunističkom poretku.
S obzirom na činjenicu da Republika Hrvatska sada predsjeda Vijećem Europske unije, akademska zajednica Republike Hrvatske tijekom toga mandata ima obvezu pridonijeti suočavanju sa zločinačkom komunističkom prošlošću, na koje suočavanje obvezuje europska humanistička civilizacijska baština te odgovarajući dokumenti pravne stečevine EU.
Datum objave: 20.06.2020.
