Autor: Z.S./Slobodna Dalmacija
Hoće li Njemačka ove godine ukinuti radne dozvole za Hrvate, još se uvijek ne zna. Ukoliko se radne dozvole ne ukinu, ograničenje zapošljavanja ostat će najmanje do 2018., a najdulje do 2020. godine. Ovisno o tome odluči li Njemačka na Hrvate primijeniti formulu kao na Bugare i Rumunje – 2+3+2. Odnosno, dvije godine ograničenja, pa odluka hoće li se produljiti. Ako se produlji, nove tri godine ograničenja pa nova odluka, hoće li se produljiti na još dvije.
Neslužbene informacije govore da će se prije ovog ljeta odlučiti da se ograničenje zapošljavanja nastavi najmanje do 2018. godine. Kako je najavio jedini Hrvat u Bundestagu, Josip Juratović, on i njegovi kolege iz SPD-a borit će se za ukidanje radnih dozvola. U radnim odborima njemačkog parlamenta već su započele rasprave o ovoj temi.
– Moje mišljenje je, za što ću se sa svojim kolegama i osobno zauzimati, da se ne treba uvesti sljedeća dekada zabrane pristupa tržištu rada za Hrvatsku. S obzirom da Njemačkoj nedostaje kvalificirane radne snage, a Hrvatska još nije ekonomski u stanju nuditi perspektivu svim građanima, mislim da je korektno pružiti hrvatskim radnicima koji su u potrazi za poslom priliku da je i ostvare – rekao nam je Juratović nedavno.
Slobodna Dalmacija piše o mladom Zadraninu koji kao sezonac radi u Stuttgartu i s nestrpljenjem očekuje odluku o ukidanju radnih dozvola. On kao sezonac može raditi šest mjeseci, a radnu dozvolu nije uspio ishoditi. Zbog toga je nakon odrađenih šest mjeseci otišao kući, kako ne bi radio na crno.
Situacija je lakša za visokoobrazovane koji rade u struci. 30-godišnji Splićanin nedavno se zaposlio u marketinškoj agenciji. I on je započeo kao konobar, a uz njega je radio ‘mini job’ u marketinškoj agenciji. Ondje je pokazao što zna pa se zaposlio u struci i više nije bilo potrebe za radnom dozvolom.
– Puno ljudi dolazi u Njemačku, i zapravo je kaos s Hrvatima koji naprečac žele posao, stan, a ne znaju dobro ni jezik. Takve slučajeve Njemačka želi ograničiti, dok su u drugim slučajevima zapravo dosta otvoreni. Varanje i rad na crno ne preporučujem nikome, jer te kad-tad pronađu i mogu se dobiti ogromne kazne. Ja sam, recimo, tri mjeseca živio bez zdravstvenog osiguranja, što me koštalo 440 naknadno i odjednom plaćenih eura – kaže Splićanin.
Dodaje kako je Hrvate u Njemačkoj, koji nemaju radnu dozvolu, strah da će hrvatske vlasti lobirati za produljenje ograničenja rada, kako iseljavanje iz Hrvatske ne bi postalo još masovnije.
Podsjetimo, iz hrvatske Vlade su nam u listopadu prošle godine rekli da Njemačka vjerojatno neće ukinuti radne dozvole do 2020. godine. Hoće li se ostvariti njihove prognoze, ostaje vidjeti.
Datum objave: 23.03.2015.
