“Studia Croatica” relevantan je medij za hrvatsku dijasporu, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, kojim je obilježeno 65 godina časopisa kojega su u Buenos Airesu pokrenuli hrvatski iseljenici.
U sklopu Studia Croatica do sada je na španjolskom jeziku objavljeno deset tisuća stranica materijala o hrvatskoj književnosti, povijesti, kulturi, baštini i politici, a kratku povijest časopisa predstavio je njegov glavni urednik Joza Vrljičak.
“Studia Croatica nije samo medij za informiranje međunarodne zajednice, već ima važnu informativnu ulogu za onu generaciju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Latinskoj Americi koji ne znaju ili slabo poznaju hrvatski jezik. Pomoću njega oni pristupaju spoznaji o hrvatskoj povijesti, kulturi i nacionalnim vrijednostima”, pojasnio je.
Sličnu perspektivu iznijela je i hispanologinja i zamjenica glavnog urednika Adriana Ivana Smajić, naglasivši emotivnu povezanost dijaspore s Hrvatskom. “Mi smo Hrvati koji su igrom sudbine rođeni u Argentini”, rekla je i dodala da Hrvatsku doživljavaju kao “topli i voljeni kraj, gotovo poput majčine utrobe”.
Govoreći o okolnostima osnivanja časopisa, Smajić je istaknula da je osnovan “za nas koji nismo rođeni u Hrvatskoj, ali je doživljavamo kao našu domovinu, i to na prvom, a ne drugom mjestu”. “Većina ljudi koji su osnovali ovaj časopis nikada se nije mogla vratiti u Hrvatsku, a neki nisu doživjeli ni dan kad je postala samostalna, suverena država”, rekla je i dodala da dugovječnost časopisa vidi kao dokaz povezanosti Hrvata u domovini i izvan nje.
Vrljičak: Časopis se čita u 94 zemlje na pet kontinenata
Vrljičak je podsjetio i na izdavačku djelatnost časopisa, navodeći kako su uz redovita izdanja objavljeni i brojni naslovi na španjolskom jeziku, među kojima su “Tragedija Bleiburga”, “Bosna i Hercegovina – Poljički statut” i “Dubrovački statut iz 1272. godine”, a te su publikacije, naveo je, pristizale u “najvažnije javne knjižnice, akademije, institute i sveučilišta zapadnog i istočnog svijeta”, kao i istaknutim diplomatima i političarima na međunarodnoj razini.
Danas su ta izdanja dostupna na mrežnim stranicama, a Vrljičak ističe da je, s više od 15 milijuna posjeta, riječ o jednoj od najposjećenijih hrvatskih stranica.
Govoreći o razdoblju nakon Domovinskog rata, naveo je da su postojale dvije struje mišljenja – dok su jedni smatrali da se časopis može ugasiti jer je cilj suverenosti ostvaren, drugi su zagovarali nastavak izlaženja jer, kako je rekao, “hrvatska neovisnost nije bila u potpunosti učvršćena”.
Prema podacima koje je iznio, čitatelji časopisa dolaze iz 94 zemlje s pet kontinenata, pri čemu ih je 18 posto iz Argentine, 12 posto iz Španjolske, a 11 posto iz Hrvatske.
Okruglom stolu prisustvovali su ravnatelj Instituta Ivo Pilar Željko Holjevac, znanstvena savjetnica s toga Instituta Rebeka Mesarić Žabčić, Vesna Kukavica iz Hrvatske matice iseljenika te urednica časopisa Hrvatska revijaMirjana Polić Bobić.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 28.03.2026.
