Autor: CroExpress/hum.hr
Za Hum, srednjovjekovni gradić poznat i kao najmanji grad na svijetu, legenda kaže da je nastao sasvim slučajno – divovi koji su gradili okolne gradove u dolini rijeke Mirne, odlučili su iskoristiti malobrojno preostalo kamenje i izgraditi minijaturni grad.
Vrijeme nije puno promijenilo ovaj gradić, a malene kamene ulice kao da i danas pričaju starim jezikom viteških priča. Hum danas ima tek 30-ak stanovnika, a do danas je sačuvan običaj ‘biranja župana na leto dan’ kad svi muškarci iz župe u gradskoj loži urezivanjem glasova na drveni štap ‘raboš’ biraju seoskog poglavara.
Humski kaštel sagrađen na ostacima stare utvrde
Današnji svoj izgled u osnovnim je konturama Hum dobio već u srednjem vijeku, u XI. stoljeću. Tada je na ostacima stare utvrde sagrađen Humski kaštel i zatim uz njega prvi niz kuća budućeg gradića. U to je vrijeme Istra pripadala franačkom carstvu i u tom je sklopu 1040. godine postala zasebnom markom. Mark grof Ulrich I. na pograničnim predjelima svoje države obnavija i podiže niz kaštela među kojima i ovaj u Humu. 
Godine 1102. Ulrich II. daje Hum, uz niz drugih kaštela, kao feud akvilejskom patrijarhu. U darovnici se navodi ‘castrum Cholm’ (prema starom hrvatskom obliku Hlm) i to je prvo spominjanje Huma u njegovoj dugoj opstojnosti.Tim činom zapravo počinje povijest Huma kao grada-utvrde. I u kasnjim povijesnim izvorima sve do XVII.st. Hum se spominje kao ‘castrum’, dakle tvrđava, čime je naglašavana njegova fortiflkacijska uloga.
Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U tijeku gotovo čitavog tisućljeća, od XI.st. do danas, u Humu se izvan gradskih zidina gotovo ništa nije gradilo, naselje je ostalo unutar granica određenih već u ranom srednjem vijeku.
U sukobima, pljačkaškim i ratnim pohodima, Hum je često stradavao, njegov je fortifikacijski sustav, uključivši i kaštel, više puta djelomice rušen i ponovo obnavljan. U uskočkom ratu (1612-1618) grad je bio spaljen, nakon čega je usljedila obnova i u njenom sklopu intenzivna stambena izgradnja. Današnji izgled Huma dovršen je početkom XIX. st. izgradnjom župne Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (poznate pod nazivom Crkva sv.Petra i Pavla). Izgrađena je na mjestu gdje je ranije stajala manja župna crkva iz XVII.st. i djelom kaštel. Tada je, zbog veličine nove crkve, južni gradski zid pomaknut prema van tako da se zvonik našao unutar gradskih zidina..
Čitajte još:
Znate li da je hrvatski grad jedan od najstarijih u Europi?
Znate li da je kraj hrvatskog grada postojalo osmo svjetsko čudo?
Znate li da se u Hrvatskoj nalazi ‘najmanja katedrala na svijetu’?
Datum objave: 30.07.2015.
