Autor: Z.S./Dubrovnik Digest
Završetkom Prvog svjetskog rata i ulaskom Dubrovnika u Kraljevinu SHS, srpska struja u Dubrovniku jača, a krojenjem Zetske banovine, Dubrovčani su po papire morali na Cetinje.
Veliki udar na kulturnu baštinu Dubrovnika došao je kada je vlast iz Beograda zahtijevala da se postavi reljef kralju Petru I. Karađorđeviću (kojeg su zvali i Oslobodilac), rad kipara Ivana Meštrovića, poviše ulaska na Stradun s vrata od Pila, piše Dubrovnik Digest.
Dubrovčani, iako su negodovali, tome se, naravno, nisu mogli oduprijeti, ali su poput svojih prethodnika, iskoristili dar diplomacije, i zauzvrat što se kralju Petru postavlja refelj tražili su od države da pripiše na gradske vlasti vlasništvo nad zidinama, tvrđava i drugim važnim građevinama iz doba Republike poput Sponze.
Dogovor je postignut – reljef kralja Petra postavljen je u vratima od Pila, a Dubrovčani su u javno vlasništvo dobili vrijedne građevine. Nažalost po Dubrovčane, kralj Petar Karađorđević je osim reljefa, dobio i ulicu, i to, ni više, ni manje, nego – Stradun.
Najpoznatija dubrovačka ulica preimenovana je tako u Placa kralja Petra, dok je ulica od Puča prvo dobila ime Ulica kralja Aleksandra, pa potom ime Ulica kraljice Marije. Poljana kod Onofrijeve fontane prozvana je Poljana cara Dušana.
Čitajte još:
Znate li kako se dubrovački Stradun zvao za vrijeme Pavelićeve NDH?
Datum objave: 05.11.2015.
