Autor: CroExpress
Jedrenje na dasci u kanalu pred Zlatnim ratom na Bolu; paragliding s Vidove gore; lov u gornjim dijelovima otoka; planinarski izleti do Dragonjine spilje i pustinje Blaca; šetnje iz Splitske do antičkih kamenoloma pod Škripom, uz sjajno održavane maslinike; jedrenje od uvale do uvale; kupanje na plažama od najfinijeg pijeska i žala; odmor u odličnim apartmanima i kućama za odmor, sigurno sidrenje u nekoj od dubokih uvala (Milna, Bobovišća, Pučišća); fotografiranje dramatičnih kraških fenomena na svim stranama otoka; opušteno sjedenje uz glasoviti brački sir, janjetinu i ribu, uz rakiju i bolski plavac (poznato bračko vino) u nekoj od konoba ili u tišini nekog od pastirskih stanova u unutrašnjosti otoka – sve to posebno i zajedno u našem pamćenju tvori neizbrisivu sliku koju nosimo sa otoka Brača.
Smatra se da Brač nosi drevno ilirsko ime prema jelenu, kultnoj životinji njegovih prapovijesnih žitelja. Život se gradio na stočarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu i ribarstvu. Krajem XVIII. st. Na otoku je bilo više od 500.000 maslina, a koncem XIX. stoljeća više od 12.000 hektara vinograda. No, bolesti vinove loze peronospora i filoksera koje su zahvatile dalmatinske vinograde i Prvi svjetski rat prislili su brojne Bračane na iseljavanje s otoka u Australiju, Južnu i Sjevernu Ameriku.
Vrstan kamen omogućio je stvaranje niza sjajnih gradnji, od starokršćanskog, od renesansnog i baroknog doba do bujnog bračkog XIX. stoljeća, kad se na otoku više nego igdje u Dalmaciji njegovao osjećaj za sklad arhitektonskog komponiranja i zidanja i najskromnijih kuća. U XX. stoljeću, brački kamen utkan je u Bijelu kuću u Washingtonu.
Danas Brač traži nove puteve razvoja, temeljene najviše na turizmu kojem se otvara čitav otok s izuzetnim krajolicima raznolikosti, što ga čini jedinstvenim kulturno-povijesnim i prirodnim područjem. Posjetili vi Bol, Supetar, Sutivan ili neko drugo mjesto, nećete se razočarati.
Datum objave: 15.03.2018.
