Milanović je u Vitezu odao počast djeci ubijenoj u ratu, porazgovarao s članovima obitelji i dao izjavu za medije.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak je u Vitezu polaganjem cvijeća na spomen obilježje i paljenjem svijeće odao počast za osmoro djece koja su u tom gradu ubijena tijekom rata u BiH u lipnju 1993. godine.
Spomenik pod nazivom “Osmica” podignut je na igralištu u naselju Podgradina koje se 10. lipnja 1993. našlo na meti topništva Armije BiH.
U eksploziji granate na mjestu je poginulo petoro djece i mladih, još troje ih je kasnije preminulo u bolnici od zadobivenih ozljeda a šestoro djece pretrpjelo je teške ozljede.
Žrtve su bili Sanja Garić (18), njezin brat Milan Garić (12), Dragan Ramljak (15), Dražen Čečura (15), Boris Antičević (10), Sanja Križanović (15), te sestra i brat Augustina Grebenar (9) i Velimir Grebenar (12).
Za taj zločin do sada još nitko nije procesuiran.
Predsjednik Milanović je nakon odavanja počasti ubijenima kratko razgovarao s članovima njihovih obitelji koji su se okupili kod spomen-obilježja a oni su mu iskazali zahvalnost zbog dolaska i njegove geste.
Hrvatski predsjednik u trodnevnom je radnom posjetu BiH koji je u nedjelju započeo susretom s predstavnicima političkog, gospodarskog i kulturnog života Hrvata središnje Bosne a nastavlja posjetom Mostaru te Ljubuškom, Tomislavgradu i Livnu.
Među ostalim, spomenuo je i Daytonski sporazum. “U nedjelju sam došao u Bosnu i Hercegovinu razmišljajući o tome je li to prikladan dan. To je dan Srebrenice, grozan dan Srebrenice… To je dan masovnog ubojstva, genocida, nad jednom grupom ljudi koji su tada ubijeni, masakrirani, kojima je oduzet život”, govori Milanović dodajući da “nije mislio da će to bilo koga smetati”.
Dolazim u BiH kao prijatelj, naglašava, neprijatelj sigurno nisam. “Dakle, ja sam hrvatski predsjednik. BiH u ovakvim granicama, s ovakvim ustrojem kakav je propisan u Daytonu. Ta BiH je prijateljska država, ona je susjedna država”, rekao je.
Govori u ime države, dodaje, koja ima i to kakav interes – i politički i sigurnosni. “Naša je dužnost, ne samo emocionalno stanje, gledati što se događa. Hrvatska će sutra biti članica Schengena, bit će bolje kontrolirana. Prema tome, interes RH u pogledu stanja u BiH je nešto što ne dijelimo ni sa kim. Čak i da ovdje ne živi pola milijuna Hrvata… Tko god misli da dolazim uplitati se ovdje u unutarnje stvari, to je jeftina podmetaljka. Hrvatski narod u ovome trenutku ne može izabrati svog člana Predsjedništva”, govori predsjednik i nastavlja:
“Imamo sustav zaštite nacionalnih manjina. Tu razinu za toliko manjina, od kojih neke nisu autohtone, toliko malobrojne. Hrvatska je u tom smislu standard iznad…”.
Jugoslavija je ’91. uvučena u pakao rata, prije svega “zbog kriminalaca iz Beograda”. Drukčije ih, kaže, ne može nazvati.
“To je bio trenutak kada se činilo da je zemlja u najsjajnijem ekonomskom i financijskom trenutku. Tada je prosječna plaća i kupovna moć bila velika. Međutim, narod i država ipak su otišle u rat. Privid blagostanja nije ih zaustavio nad onim odabirom zlog. I zato samo dijalog, dijalog i uporan dijalog“, rekao je.
Milanović je, među ostalim, rekao da smo “došli smo do toga da se danas moramo gurati kada tražimo da u neke zajedničke dokumente uđe referenca na Daytonski mirovni sporazum i na konstitutivnost naroda”.
To ne ide, smatra, naprosto nekima to ne odgovara.
“Ne odgovara državi čiji su vojnici bili u Srebrenici”, istaknuo je.
“Nisu se ponijeli kao vojnici, ponijeli su se kao kukavice. Oslikavali zidove… Vrlo ružna priča od njih. Mogu dobiti savjet, ali naš interes je veći. Da nije bilo Hrvatske vojske, čiji sam danas vrhovni zapovjednik, dogodio bi se Bihać. Što bi uslijedilo, to ne znamo. Sigurno ne festival ljubavi i sreće”, zaključio je.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 12.07.2021.
