Pogled iz iseljeništva

Tko čita uglavnom polemičke članke o sadašnjoj burnoj političkoj situaciji u Republici Hrvatskoj koji sežu od optužbi da je kreuula u ustaške, to jest fašističke vode do tvrdnji da se od nestanka Jugoslavije ništa nije promijenilo nabolje, odnosno da sinovi i unuci jugokomunista i dalje drmaju hrvatskom državnom konstrukcijom, taj bi se morao duboko zamisliti i bojati za budućnost naše republike.

Mi smatramo da su obje tvrdnje pretjerane pa ćemo iznijeti naše objašnjenje na čemu se zasniva sadašnja suverena i slobodna Republika Hrvatska. Svakako ne na Domovinskom ratu jer on nije temelj, nego obrambeni zid novog društvenog poretka u Hrvatskoj, ozakonjena i ostvarena u Ustavu Republike Hrvatske.

Ovdje valja odmah ustvrdit da Preambula Ustava nije određena za ocjenjivanje ustavnosti zakona i drugih odredbi zakonodavne i izvršne vlasti, nego je samo opis kako su Hrvati od svoga dolaska na Jadran do proglašenja Socijalističke Republike Hrvatske navodno posjedovali državotvorni kontinuitet koji se očitovao i u djelovanju Zavnoha, a ne NDH, a to, prema našem mišljenju, također nije istina jer se normativni dio Ustava kreće od njegova prvog članka, a ne od početka teksta ustavne Preambule, dakle ni tobožnji  fašizam NDH a niti samoproklamirani antifašizam Zavnoha nisu mjerodavni za politički kontinuitet naše mlade Republike i još mlađe demokracije.

Prema nekim svjedočenjima, Preambulu je napisao dr. Franjo Tuđman, koji je bio veliki državnik ali osrednji povjesničar, također opterećen tipično hrvatskim kompleksom manje povijesne vrijednosti, pa je posve legitimno tvrditi da bi i bez svoje Preambule Ustav Republike Hrvatske trebao biti potpuno prhvatljiv za sve demokratske sudionike u političkom životu zemlje.

Evo naših primjedbi u svezi tvrdnje da se suvremena Hrvatska zasniva na Domovinskom ratu što je tek djelomično tako, a ostali temelji su takvi kakve navodimo odnosno koje bi još trebalo ostvariti:

• Kao i u svim bivšim  autoritativnim ili diktatorskim zemljama, u Hrvatskoj je najprije uspostavljeno višestranačje i slobodno organiziranje raznih političkih društava, sindikata i udruga.

• Potom su izvršeni slobodni izbori temeljem kojih je uspostavljena trodioba vlasti, zakonodavna, izvršna i sudska . Iza  toga narod je birao svoga državnog poglavara.

• Novoizabrani parlament i vlada dobili su priznanje vanjskopolitičkih čimbenika, vlada stranih država kao i raznih međunarodnih organizacija.

• Unutarnje uređenje države utemeljilo se, široko gledajući, na starogrčkoj demokraciji, rimskom pravu i judejsko-kršćanskoj etici.

• Nacionalne manjine dobile su svoja prava prema zapadnoeuropskim uzorima, ali manjine nikad ne smiju diktirati većini kako da upravlja državom kao što je slučaj u sadašnoj Hrvatskoj.

• Između domovinske i iseljene Hrvatske uspostavljaju se čvrste i trajne veze. Vlada pokušava svim učinkovitim sredstvima da se dijaspora što brže počinje vraćati  u domovinu  pri čemu joj daje razne olakšice u tu svrhu.

• Hrvatska ulazi odlukom vlade i parlamennta, a po potrebi i putem referenduma  u Ujedinjene Narode, Europsku Uniju, NATO, Šengenski prostor i eurozonu i ostale međunarodne udruge u korist državne sigurnosti i blagostanja svoga naroda.

• Vjerske se zajednice ne miješaju u političke odluke parlamenta i vlade.

• Donosi se odredba da ako Vlada i parlament nisu u stanju izvršavati svoje odluke onda se o pojedinim političkim sadržajima sprovode referendumi koje Sabor i Vlada potvrđuju kao zakonodavne i izvršne akte državne uprave.

• Hrvatske obrambene snage, vojska, redarstvo i policija uživaju posebno utvrđene povlastice da bi mogli osigurati stabilnost i funkcioniranje državnog sustava i tako obranili Hrvatsku od vanjskih i unutarnjih ugrozbi.

• U proizvodnji materijalnih dobara i davanju usluga trebaju biti uzeti u obzir interesi posloprimaca kao i ekološko zdravlje pučanstva što u Hrvatskoj još nije dovoljno učinjeno.

Mislimo da smo ovim prilično točno i opširno opisali temlje funkcioniranja Republike Hrvatske na zadovoljstvo svih njezinih građana bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku i ine posebnosti.

Republika Hrvatska temelji se na ovome tekstu i nije potrebno da bilo tko troši svoje vrijeme i iznuđiva pažnju javnosti kako bi „dokazao“ da nije bilo ZAVNOH-a  ili NDH, ne bi bilo ni sadašnje Republike Hrvatske.

To kopanje po prošlosti nije tipično hrvatsko, događa se i u nekim drugim postkomunističkim zemljama, ali Hrvatskoj posebno šteti jer se ona, glede uspostavljanja državnosti nalazi u velikom zaostatku u usporedbi sa srodnim bivšim komunističkim zemljama.

Autor: CroExpress / Gojko Borić (Köln) Datum objave: 08.12.2025.